BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

RT: NASA osudila Indiju zbog „strašnog“ testiranja oružja, ali su SAD mnogo veći proizvođač otapada u kosmosu

RT: NASA osudila Indiju zbog „strašnog“ testiranja oružja, ali su SAD mnogo veći proizvođač otapada u kosmosu
03.04.2019. god.

 


Izvor: Vostok / RT

Šef NASA-e Džim Brajdenštajn je izjavio da je nedavno testiranje antisatelitskih raketa u Indiji bilo "strašno" jer je stvorilo opasni kosmički otpad - uprkos tome što su SAD jedne od glavnih orbitalnih zagađivača.

Stvaranje otpada u orbiti je "strašna, strašna stvar", rekao je Brajdenštajn na sastanku u gradskoj većnici. Indijsko testiranje antisatelitskog oružja 
krajem marta stvorilo je 400 plutajućih predmeta, od kojih je 60 dovoljno veliko da ih NASA može pratiti, a 24 lete iznad najviših tačaka orbite Međunarodne kosmičke stanice.

"Takva vrsta aktivnosti nije u skladu sa budućim kosmičkim letovima sa ljudskom posadom", izgrdio je Brrajdenštajn, rekavši da je indijski upravo izbačeni otpad u kosmos povećao rizik za Međunarodnu kosmičku stanicu za 44%.

Međutim, poslednjih 60 delića koji se mogu pratiti predstavljaju mali broj u poređenju sa ukupno 21.000 komada većih od 10 cm koje NASA već nadgleda. Trećina njih je stvorena u prethodnim antisatelitskim testiranjima oružja od strane Rusije, Kine i SAD.

"Zaista je licemjerno što se SAD žale jer je Pentagon stvorio više kosmičkog otpada od bilo koje druge države na planeti", kaže Brus K. Gagnon, koordinator Globalne mreže protiv oružja i nuklearne energije u kosmosu.


Uprkos Brajdenštajnovoj osudi i ranijem pozivu Pentagona da "ne napravi nered" u kosmos, neće biti nikakvih stvarnih posledica za Indiju, smatra Gagnon, jer SAD trebaju sposobnu za kosmičko ratovanje Indiju kako bi saterla u ćošak Kinu.


Zapravo, čini se da SAD zapravo "ohrabruju Indiju da militarizuje i naoružava kosmos kako bi pomogla Vašingtonu da okruži Kinu, znajući da Indija i Kina već odavno imaju tenzije", rekao je on.

Ostaci nastali indijskim testiranjem će imati mnogo manje trajnog uticaja na bezbednost orbite od onih koji su iza sebe ostavile kosmičke sile, kaže Brahma Čelanej, profesor strateških studija u Centru za istraživanje politike u Nju Delhiju.

“Krhotine od indijskog testiranja će u narednim mesecima, ako ne i nedeljama, sagoreti i pasti na Zemlju jer se nalaze na niskoj orbiti. Međutim, ostaci od američkih i kineskih delovanja u kosmosu će se zadržati dugi niz godina“, rekao je Čelanej za RT.

On je takođe odbacio ideju da će dolazak Indije na scenu kosmičkog naoružanja izazvati novu trku u naoružanju, jer je trka već u toku i da se Indija jednostavno trudi da održi korak.

S druge strane, Džordž V.S. Abej, bivši direktor Džonson kosmičkog centra i stručnjak za kosmičku politiku na Bejker institutu Univerziteta Rajs, podržao je bezbednosne brige šefa NASA-e, rekavši da je važno da kosmos bude "što je moguće čišći i da se ne stvara više otpada bez obzira koja je vaša zemlja, posebno kada imate kosmičku letelicu sa ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje".



Indijski premijer Narendra Modi saopštio je da je njegova zemlja 28. marta izvela testiranje antisatelitskog oružja, obrivši svoj satelit sa niske orbite pomoću rakete na Zemlji. U to vreme, Kosmička komanda američkih vazduhoplovnih snaga je saopštila da ostaci ne predstavljaju opasnost za Međunarodnu kosmičku stanicu.

Indija je postala četvrta zemlja koja je uspešno testirala antisatelitsko oružje, nakon Kine, Rusije i SAD-a.


  • Izvor
  • Oko 95% objekata na ovoj ilustraciji NASA-e je kosmički otpad, foto: © NASA / RT/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »